State of the art in engineering of printing and graphic art
Dr. Vilko Žiljak, redoviti profesor
Graficki fakultet u Zagrebu

Uvod
Erozija postojecih metoda sve je brža ali potencijali obnove tiskarstva su ogromni. Sada smo u vremenu potpune integracije najraznovrsnijih grafickih sustava. Digitalno tiskarstvo i internet su naslovi koji znanstvenicima nude nove teme za istraživanje. Buducnost tiskarstva ovisi o razvoju racunarstva, telekomunikacija, otvaranju novih primjena i uvodenju novih metoda ucenja. Život u prostoru grafickog inžinjerstva biti ce složeniji nego je sada. Pred nama su sjajni koraci opce integracije informatike, ekspertnih sustava i tiskarstva.
Kompjuterska akceleracija, može se ukratko predstaviti velicinama: brzina, memorija, diskovi, internet. Napredak je takav da se jedino na logaritamskoj skali može prikazati trend razvoja i ocijeniti buducnost. Ako se znanost, otkrica i patenti, na cemu se zasnivaju spomenute varijable, ponašaju tako cvrsto eksponencijalno u proteklih dvadesetak godina, moramo vjerovati da ce se isti parametri rasta zadržati u narednom vremenu. Varijable promatramo preko velicine: za koliko mjeseci cemo o istom pitanju biti okruženi sa duplo vecom vrijednosti svake pojedine varijable? Udvostrucenje se postiže za 21 mjesec kada se promatra memorija racunala, 31 mjeseci kada se promatra brzinaa racunala, 16 mjeseci za diskove a samo 13 mjeseci za web – internet primjenu. Predložimo li formulu:
log( Y )= 0,29 X+ 7,86
gdje za X= 0 varijabla Y daje vrijednost broja Web-host racunala u svijetu u 2000 godini. Relacija je aproksimacija podataka (Network Wizard www.nw.com «Internet domain survey» www.isc.org/ds/host-count-history.html ) od 1981 (X = -19) do 2002. (X = 2). Odatle slijedi da se Web sustav deset puta povecava za tri i pol godine. Kada bismo u istu relaciju treba stavili moguce promjene i primjene interneta u tiskarstvu trebali bismo užurbano raditi na reorganizaciji grafickih sistema. Ako su tri i pol godine minimalno vrijeme obrazovanja grafickog inžinjera tada se nalazimo pred zadatkom da snažno uzdrmamo nacine izucavanja graficke tehnologije.

1. Baza dugorocnih procjena
S razvojem i primjenom automatizacije u tiskarstvu opcenito, sazrela je misao o potrebi opsežne sustavne integracije humanistickih znanosti i industrijskog grafickog inžinjerstva.
Tiskarstvo devedesetih godina prošlog stoljeca biti ce zapamceno kao vrijeme pocetka i završetka transformacije od konvencionalnog Gutenberskog svijeta u digitalno multimedijsku preobrazbu. Danas svi mladi – e-generacija – imaju svoje e-adrese, w-stranice i spremni su preuzeti informacije internetom. Graficka struka i izdavaštvo mnogo polažu na web dizajn.
Rast digitalnog tisaka se promatra preko varijabli brzina otiskivanja površine posebno za ink-jet tehnologiju a posebno za elektrografijsko-xerografijske tehnologije. Ocjene od 18 mjeseci za odvostrucenje ukljucuje i faze brzine rastriranja, proracunavanja varjabilnog stanja i razvoj patenata novih tonera - tinta i praha. Digitalni tisak nije se mogao desiti do prije deset godina jer takav tisak preraduje datoteke gigabajtskih velicina u realnom vremenu tiska. Danas smo u racunarskom miljeu koji zadovoljava to pitanje pa je to i razlog zašto smo u vremenu eksplozije istraživanja novih tiskarskih tehnologija.
Kao što je internet osamdesetih godina bio naizgled nezastrašujuc (premda i tada sa koeficjentom dupliranja od 13 mjeseci), tako se i ink-jet/xerografija promatrala u tiskarstvu kao «eksperiment bez buducnosti» i utjecaja na graficku proizvodnju. Pioniri digitalnog tiskarstva danas su pioniri stvaranja baza ekspertnih znanja o tiskarskom inžinjerstvu.

2. Ekspertni sustavi
Tiskari su suoceni sa nekim novim trendovima u grafickom zanatu: Skracivanje vremena od ideje do završetka poslova. Dizajnira se sve složenije i zahtjevnije. Uvodi se automatizacija a da se ne obave potrebne pripreme školovanja i prilagodavanja novim radnim uvjetima. Novi strojevi imaju nekoliko funkcija koje i nisu u istom podrucju nomenklature zanimanja i zadataka. Modularna automatizacija traži višestruko osposobljvanje i obnavljanje stecenih znanja. Komercijalisti postaju «multi prodavaci» ulazeci u svijet e-poslovanja gdje se termin «specijalizacija» podrazumjeva na nov nacin. Danas, 2002. godine još ne postoje baze podataka o tiskarskoj djelatnosti niti na razini Privredne komore pa je poslovno kretanje u tiskarstvu svedeno na informacije pojedinaca a koje nisu ažurirane niti vrijedne kao savjetodavni izvori o dobrom odlucivanju. Za optimalno vodenje graficke proizvodnje manjkaju podaci ogranicenja kako tehnološka tako i marketinška. Mnogo se nade polaže na pojavnost web-internet sustava u grafickoj djelatnosti.
Razmišljanja o ekspertnim sustavima zapocela se prvo na razini održavanja i servisa strojeva u tiskarstvu. Tehnika, gdje je svaki dio automatiziran, integracija je i starih i novih dijelova. Gotovo da ne postoje dva ista «strojna parka» pa ne postoje niti cvrste procedure instalacije, održavanja i rada nekog tiskarskog postrojenja. Nisu dostupni niti strucnjaci koji «sve znaju». Upravljacko tijelo tiskare postaje svjesno da se samo daljinskim nacinom može razviti uspješan rast proizvodnje. Pretpostavka je dobro izucen kadar koji interaktivno preuzima informaciju o sljedecim koracima kako o popravku strojeva tako i o optimalnom vodenju proizvodnje. Prošla su vremena kada «serviseri putuju» od tiskare do tiskare. Putuju informacije internetom. Prvi pozitivni rezultati su na preinaki rada stojeva s novim softverom dijagnostike alarma, standardima rastriranja te uvodenja PDF zapisa kao neovisnost o izvorištu graficke pripreme.
Nastojimo organizirati strucne seminare i dopunsku izobrazbu korištenja ekspertnih baza znaja o grafickoj djelatnosti. Niz preduvjeta: vještina rada u web okruženju, engleski jezik, opredjeljenost za timski rad, poznavanje novih grafickih i racunarskih tehnologija. Pocinjemo organiziranjem ažuriranja stanja u tiskarama: tehnicki park, vrsta tiskarske usluge, planovi razvoja, planiranje dodatnog školovanja, izvorišta repromaterijala, dobavljaci opreme, pokrivanje tržišta.
Tiskarsko inžinjerstvo potpuno je u miljeu neprekidnog ucenja. Najcešca pitanja ekspertima u tiskarstvu: Da li uopce postoje baze o stanju graficke djelatnostu u našoj zemlji? Gdje su adrese naših eksperata? Tko raspolaže i sa kakovim znanjima o tiskarstvu opcenito te o specijaliziranim podrucjima? Kakove proizvodne kapacitete imamo? Kakva su opterecenja popjedinih tiskara – slobodni kapaciteti? Da li postoji sistematizirana web informacija o tiskarama? Daljnja serija pitanja okenuta je izdavacima - glavnom kupcu grafickog proizvoda.
Nažalost, stanje je nesredeno. Ako se osvrnemo na rast grafike i interneta, ova pitanja rješavat ce se i brže nego cemo ih moci pratiti. Potencijal obnove je optimistickli i nezaustavljiv.
«Pira», izdavac najprestižnijih grafickih informacija organizirao je ekspertne timove (www.piranet.com ) internacionalnog konzultiranja sa naslovima:
Management Consultancy, Strategy and Business Planning, International Business Strategy, Technical Consultancy, Trouble Shooting, Quality, Packaging Development, Process Efficiency and Development, Product Application and Development, Environmental Strategies, Life Cycle Analysis, Supply Chain Optimisation, Legislative Compliance, Innovation, Research Services, Packaging Consultancy, Strategic Consultancy...
Za sada su konzultacije off-line, besplatne a odgovori se dobe unutar 24 sata. Postoje liste preporucljivih pitanja ili nacin na koji se pitanja postavljaju. Za istog izdavaca (Pira) karakteristicno je da ima ažuriranu biblioteku navjerojatno skupih izdanja sa veoma aktualnim i atraktivnim temama iz podrucja tiskarstva. Cijene knjige (www.piranet.com .. bookshop) su i do 4000 eura. Casopis izdaje u elektronickoj verziji samo u PDF formatu isporucljiv e.mail-om a godišnja pretplata je 1500 eura ( publications@pira.co.uk ). Casopis nije samo informativni vec je interaktivan sa forsiranjem anketa o podrucjima koja interesiraju graficare.

3. Potreba za sustavnim rješenjima
Sazrelo je vrijeme i stvorila se potreba za sredivanjem stanja svih tokova u grafickoj proizvodnji. Tokovi proizvodnje grafickog proizvoda su se znatno promijenili u posljednjih deset godina. Uredenje teksta, slike, pokusni tisak pa i prelom grafickih stranica pomaknuo se na autore, pisce, izdavace. Dio tiska koji se izvodi digitalnim tehnikama takoder je izašao iz tiskara. Savladavanje ovih vještina proširio se na sve razine opceg školovanja. Što je iskljucivo ostalo tiskarama? Proizvodnja ogromnog broja razlicitih proizvoda: koji su visokih naklada; koji koriste neprocesne boje; koji koriste ultravioletne, elektronicke, infracrvene boje; koji imaju zahtjevnu doradu uveza, savijanja; koji se doraduju sa holografijom i zaštitnim tehnikama; koji se otiskivaju na ultra tankim ili debelim, materijalima; koji se individualno projektiraju što je tipocno za cijeli ambalažni program. Tiskare postepeno uvadaju robotizaciju na svim pozicijama gdje ima mnogo rucnog ljudskog rada, prenosa sirovina i vodenje skladišta. Vizualna kontrola kvalitete otisaka potpuno se provodi optickom automatizacijom. Poslovi montaže stranica koji su zapošljavali specijalizirane radnike, provode se programski.
Priklanjamo se novim idejama u tiskarstvu s ciljem da stvorimo motivaciju o nužnosti povecanja znanja. Pojavljuju se mnoge nove metode, tehnike i tehnologije pa postoji situacija prezaposlenosti, preangažiranosti. Ta širina otvara vece izbore za specijalizacijom kako samih tiskara, ljudi tako i nacina proizvodnje. JDF (Job Definition Format) postaje široko prihvacena industrijska pravila protoka izvedbe poslova od graficke pripreme do dorade. Dosadašnja proizvodnja je skup rješavanja pojedinih procesa: Nezavisno se izvodi tisak od pripremnih radova i od uveza. Tipicno ponašanje sadašnjeg ustrojstva graficke proizvodnje je savršenstvo fragmentalnog rješavanja izdvojenih procesa. Novo informaticko doba omogucuje «digitalno ujedinjavanje» svih procesa u tiskarskom lancu.
«International Consortion for the Integration of Procesess in Prepress, Press and Postpress» pod kracim nazivom CIP4 pokušava osmisliti objedinjavanje znanja, vještina i iskustva u cjelovito definiranje poslova kao «format» pravila ponašanja svih sudionika u proizvodnji tiskom. Sve novosti sustavno se prirediju a ovdje je dodatak promišljanju o ospješnosti CIP4 pokreta: www.cip4.org/./ CIP4 (Internationalno udruženje nastavljeno idejom CIP3 od 1995; Integration in Prepress, Press and Postpress) može se tumaciti kao osnova razvoja specifikacije standarda proizvodnje i razvoja upravljackih standarda u tiskarskoj industriji. Taj pokret je nastao kao posljedica sveopce primjene informatike i potrebe integriranja graficke industrije na razini upravljanja, iskorištenja kapaciteta, povecanja znaja svakog sudionika u graficko – informatickom poslu.
CIP4 usredotocuje se na povezivanje pojedinih poslova u cjelovitu struju izrade tiskarskog proizvoda. Tako «protok radova» postaje najzanimljivija tocka izucavanja u tiskarstvu. Tijek operacija se proširuje od tocke narudžbe do isporuke. Nadalje, JDF ima pretenzije integrirati ono što još danas nazivamo okolinom tiskatstva; medije, dizajn, graficku proizvodnju «po pozivu», digitalni tiskarski kiosk, individualne procedure rješavanja specijalizirane proizvodnje. Potpuna automatizacija pracenja proizvodnje uvodi se kako bi se povecala produktivnost, postigla fleksibilnost i jasnije sagledala tiskarska problematika.
Ako bismo ove nove pokrete u tiskarstvu pokušali usporedivati sa rucnim i lokalnim današnjim upravljanjem proizvodnje ušli bismo u nemoguce situacije i neizmjerno komplicirana razmišljanja. Nasuprot, ako se cijeli CIP4 pokret oslanja i provodi sa informatickim postupcima (gdje ukljucujemo mreže racunala, internet, web sustav, e-poslovanje, bazu podataka o standardima proizvodnje), tada upravljanje tiskarskim tokovima postaje prirodan, jednostavan, razumljiv i efikasan sustav. Potrebno se je upoznati sa svim tokovima upravljanja proizvodnje racunalom. Projekte povezanosti racunala unutar graficke proizvodnje (Computer-integrated manufactoring) CIM, www.idg.fhg.de , treba približiti današnjim proizvodnim procedurama.
Osim svih naslova koji se odnose na graficku proizvodnju, ekspertna podrška treba ujediniti prodavace, dobavljace, servis održavanja strojeva, savjetnike o upravljanju proizvodnjom i krajnje korisnike u jedinstven komunikacijski sustav. Problemi se definiraju preko pokretanja proizvodnje zbog raznovrsne opreme u tiskarama, razlicitom hardveru i još nesredenom standardu u proizvodnom softveru.
Ideja «Job Definition Format - Job Ddescription Format JDF» je na samom pocetku što se tice uspješnosti primjene a zapinje na odredivanju standarda graficke proizvodnje (www.cip4.org/jdf_overview/index.html ). Prije dvanaest godina nastaje standard Interneta, graficki jezik HTML, s kojim se mijenjaju ponašanja u opcoj komunikaciji vizualizacije a tako i u tiskarstvu. Nastavak je na XML kodiranju, na cemu ce pocivati industrujski standard datoteka. www.w3.org/tr/
Od CIP4 krovnog grafickog udruženja koje prerasta u sam pokret i sustavnost razmišljanja, ocekivalo se više, barem prije cetiri godine kada je to bila smjela novost. Udružiti silnu konkurentnost izgleda da je to više nego utopija. Nastaju velike i teške diskusije upravo zato jer se nastoje pomiriti suprotnosti kakvih u tiskarstvu ima na pretek.
Sa JDF logikom, nastoji se prilagoditi svakom zahtjevu kupca. Govorimo o «Formatu» s kojim se odreduje proces proizvodnje, integracija protoka informacija, naredbi, upravljanja u širem smislu te rijeci. Središnji zadatak JDF-a je stvoriti kvalitetnu sposobnost realizacije grafickog proizvoda od pocetka do isporuke. Ukljuceno je specificiranje; kreativna razrada zadatka, graficka priprema, protok prema tisku, tisak, operacije poslije tiska i cin isporuke. Potrebno je s XML-om stvoriti knjige standarda.
Strucni seminari i skupovi nude diskusije s razlicitim pristupima uvodenja «Management Information System» MIS-a kako bi se sustavno gledanje na tiskarske probleme moglo uvesti u sve proizvodne pogone. Traže se algoritmi premošcavanja komunikacijskog cvora izmedu proizvodnje i rukovodenja informacijskim i poslovnim sustavom.

4. Istaknute znacajke JDF-a
- Izvesti, planirati i pratiti tisak od ideje do isporuke. To ukljucuje razradu dizajna, radnje prije tiska, tisak, doradu sve do odziva ocjene prihvacanja priozvoda.
- Premostiti sve zapreke u lancu proizvodnje što ukljucuje vremenske planove i proizvodnju kroz informacijski upravljacki sustav.
- Usaglasiti zamisli korisnika o proizvodnom lancu i stvarnim mogucnostima tiskare s posebnim naglaskom na višeslojnu pripremu te neznanstveni odnos prema osobnosti rješavanja dizajna. Ovisnost colormanagementa o svim tiskarskim resursima; pokusni otisak, digitalne probe, masovni tisak.
- Nalaziti fleksibilna i prilagodljiva rješenja izlaska iz tskare koja nema prilagodenu opremu te obavljanje poslova dislocirano ili parcijalno, ovisno o optimalizaciji konacnog poslovnog efekta.
- JDF je sustav kreiranja podataka, dobro razradena struktura grananja i povezivanja podataka. Nije nešto što se može kupiti kao neki upravljacki ili primjenjeni program.
- JDF je kompatibilan sa PPF (Print Production Format) www.cip4.org/ppf_overview/index.html i Adobinim PJTF-om (Portable Job Ticket Format).
- JDF je XML zapis pa je stoga kranje fleksibilan, osloboden od hierarhije i prilagodljiv na sve buduce zahtjeve i razvoje. Prilagodljiv svakom korisniku sa jednostavnim nadogradnjama i proširenjima. (http://www.w3.org/TR/REC-xml-names)
- JDF, kao predstojeci industrijski standard pojednostavljuje «informacijsku razmjenu» izmedu razlicitih primjena i metoda u grafickoj industriji. U tom smislu, JDF se temelji na postojecoj tehnologiji ali se udaljuje od postojecih djelomicnih rješenja, kao na primjer CIP3-ov «Proizvodni Tiskarski Format» (PPF) i Adobeov PJTF sustav.
Virtualna proizvodnja
Kod nas postoje iskustva modeliranja i projektiranja virtualne proizvodnje. Simulira se cijeli protok kako se ne bi ušlo u rizicnu situaciju. Cijelo proracunavanje korisnosti projekta je iterativno eksperimentiranje s mijenjanjem razlicitih kombinacija, sa izmjenama ne samo parametara vec i projektiranih modela. Nastoji se izuciti nove poslovne situacije važne za sve; od osoba do poduzeca koji kreiraju zadatke i raspolažu proizvodnim kapacitetima. Time se mogu dobiti veca znanja kako bi sljedeci projekti bili postavljeni mnogo fleksibilnije s plodnijim rezultatima. Takovo obogacivanje informacija daje sve vecu ulogu JDF-u u buducnosti kako bi se automatizacija brže i sigurnije smjestila u cjelovito upravljanje grafickom proizvodnjom. U tiskarama je prisutan jak pritisak na postizanje vece produktivnosti, poboljšanje kvalitete, korištenje novih specijaliziranih boja i materijala te smanjenje cijene. Virtualna tiskara bavi se eksperimentiranjem sa alternativnim procesima.
JDF je jako rastezljiv jer su znanja nestistematizirana a buduci zahtjevi sve veci. Od vremena do vremena osnivaju se nove radne grupe sa zadatkom definiranja buducih verzija JDF-a. Pritom se respektira odziv novih clanova u CIP4 udruge koji uvidaju da se ovim putem mogu napraviti znacajni pomaci u tiskarstvu. Dobro je da se je s pojavom XML-a prepoznao dobar alat i jezik za sveopcu komunikaciju i postavio kao osnova razvoja poslovanja i razvoja JDF-a.

5. XML tehnologija u tiskarstvu

Sazrela je poteba šireg gledanja na ciklus koji obuhvaca tisak, doradu, izdavaštvo, graficku pripremu te arhive slika i sadržaja tiskanog proizvoda. Iskorištavnje svih tiskarskih kapaciteta, organizacija i dizajnerskih izvora, a koji su raznorodno zasnovani, objedinjava se XML tehnologijom. Kako se svakim danom pojavljuju nove rutine pa i cijeli jezici u XML okruženju, ocekujemo standardizaciju s ciljem da se tisak odvija svugdje, na svakom mjestu i u svako vrijeme.
Ideja tiskarstva mora doživjeti nov procvat u sinbiozi sa informatickom tehnologijom. Tisak dobiva «globalnu krinku» jer se s njime bave strucnjaci razlicitih struka koji zbog svog specifikusa namecu potrebu iznalaženja novih rješenja, novih primjena, novih integracija, novih patenata. Tako gledana masovnost tiskarske prakse traži snažne novosti u postavljanju standarda, komunikaciji, otkrivanju novih materijala, otkrivanju novih digitalnih tiskarskih tehnika, vodenju tiskarskog procesa oslonjeno na ekspertna znanja razlicitih struka.
Opredjeljenje za upotrebom XML jezika (eXtensible Markup Language –1988.- koji je nastao poslije pokreta CIP3/CIP4), www.w3.org , (world wide web consortium) www.w3.org/1999/xhtml kao komunikacijskog alata otvara slobodnija gledanja na bucnost razvoja. XML-ov nehierarhijski princip omogucuje stalna dodavanja novih saznanja, znaja, a time i doradu standarda proizvodnje. Internetom zasnovan nacin komunikacije otvara prostor povezivanja razlicitih platformi i upotrebom rješenja koja su kreirana dislocirano. Povecanja znanja postižu se sveopcom upotrebom interneta i potpuno se napušta direktno kontaktiranje. Ponude informacija dobivaju se preko “elektronickog agenta”. XML-u su prethodili razvoj HTML-a i XHTML-a sve jezici novijih datuma. Sav noviji graficki programski alat podržava ove jezike jer su u kratkom periodu pokazali superiornost na relaciji interneta i upravljanja svih dijelova graficke proizvodnje.
Automatizacija i standardizacija u tiskarsvu
Medu tiskarima se pojavila nervoza oko investicijskih koraka novih tehnologija. Tiskari u prvom redu razmišljaju o dogradivnju novih elektronickih komponenti na postojece instalacije. Shvatili su da je neizbježno promijeniti tehnologiju izrade ofset ploca i u velikom su zamahu kupnje CTP uredaja. Nakon deset godina sumnjicavog gledanja na digitalni tisak, tiskari svacaju da treba imati takove uredaje jer su oni u mogucnosti rješiti spcificne zahtjeve: individualizacija, pokusne naklade, primjena novih otisaka kao na primjer tisak velikih fomata, tisak na nestandardnim materijalima.
Tiskare razmišljaju na spor nacin o novim investicijama. Njihova opreznost se vidi iz skromno postavljenih kritrija. Najprije, tiskare bi doradile postojce stojeve automatikom i dodacima za poseban tisak, nadalje, vidjevši uspješnost susjeda u nabavci CTP-a i one se odlucuju na takav korak. Trece, buduci da je uspješno završila era kompjuterizirane pripreme sa primjenom puno boja, tiskare se opremaju sa jako proširenim multitiskom. Nasuprot ovim skromnostima, smjeliji kriterij bi bio: Ivnestiranje u novu opremu imat ce uspjeha jedino ako je u njoj dobro definiran odnos sa XML (JDF) tehnologijom.
Jezik XML-a pocinje sa formiranjem rjecnika i kuharice (cookbook) za odredenu struku. U JDF-u, XML Shemi tiskarstva, koji se razvija vec pet godina nisu se niti izdaleka završili niti rijecnik niti «kuharica». Nisu se približili kraju popunjavanja svoje baze pojmova o procesima, materijalima, metodama, opremi te drugim poglavljima iz tiskarske klasifikacije. Do sada je definirano osamdesetak procesa kao naprimjer «imposition», «RIPing» «approval» te dvjestotinjak logickih i fizickih akcija. Tako organizirani pristup stvaranja jezika tiskarstva vodi ka standardizaciji. Optimalizacija traži definiranje okvira prostora u kojem se krecemo te prilagodavanje podataka uvjetima njihovog kolanja izmedu sustavima. Stvara se rjecnik kao zajednicka baza za razvoj JDF-a, jezika radnih tokova (workflow) i njihove integracije.

Buducnost tiskarstva ukljucuje i forsira XML tehnologiju, digitalno tiskartvo, individualnost tiskarskog proizvoda, integraciju cijele proizvodnje od prepress, press, postpress and delivery processes. XML tehnologija se stavlja na vrh diskusije jer je ona ta kroz cije ideje ce se objediniti promjene, razvoj a time odrediti buducnost tiskarstva. Informacijskla thnologija dopušta individuama da kroz digitalni tisak kreiraju vlastiti proizvod. Digitalni tisak, kao novi medij, jako je motivirajuce srdstvo masovnog dizajniranja grafickog proizvoda.
Tiskarstvo u buducnosti ulazi u nov prostor i nije, kako se mislilo, u zalazu razvoja, vec u ekspanziji najraznovrsnije primjene koja se bez informacijske tehnologije nije mogla naslutiti. Temeljni principi konvencionalnog tiskarstva sa strogim klasifikacijama tiskarskih tehnoligija, nomenklaturama zanimanja, medusobno nekompatibilnih tehnikama, ruše se pred najezdom digitalnih tehnologija a zbog cega se otvaraju multitiskarske primjene, višestruke integracije u svim fazama izrade grafickog proizvoda. Informacije o planiranju buducih promjena u tiskarstvo dostupna su preko Interneta a ona su inicijatori ideja o razvojnim pravacima i patnatima u cilju ekspanzije tiskarskih metoda i tehnologija. Svjetsko bistrenje kroz polemike o buducnosti tiskarstva rastvara konvencionalni tisak uvodeci znanja drugih fundamntalnih istraživanja u središte tiskarske industrije.

6. Aktivnosti širenja znanja grafickog inžinjerstva

Najbolja promišljanja o razvoju graficke industrije mogu se cuti na seminarima koju su zasebne konferencije ili u sklopu sajmova graficke industrije. Spomenimo upravo završene, one koji su otvorili nove diskusije: (ovaj clanak dovršen je sredinom 2002. godine)
- Zirih, Švicarska (20. ožujak 2002) “Medunarodna suradnja za razvoj Integracije u Prepress, Press i Postpress (CIP4)
- seminari u vrijeme održavanja IPEX-a u Birminghamu, Engleska 11. travanj 2002. (NEC-a, Nacionalani Izložbeni Centar. Svoje vizije iznjeli su: Anschütz (Heidelberg), Doug Belkofer (PrintCafe), Gugler (Roland), Dave deBronkart (PODI), i John Sweeney (GMI).
- glavne teme seminara okrenute su diskusiji o pitanju; "Kakav je odnos JDF-a i CIP4 te kako se može pomoci u konkretnoj tiskarskoj proizvodnji koja podrazumijeva postojecu opremu, ljude i znajna. Referate su pripremili: Stephan Jaeggi (PrePress savjetnik), i Margaret Motamed (CIP4 Marketing, EFI).
- istaknute polemike su o promjenama u JDF (JDF 1.0, JDF 1.1 ...) s tehnickog stanovišta te dopunjavanjem drugih jezicnih standarda. Diskusiju vode Rainer Prosi (CIP4, Heidelberg), i Steve Hiebert (HP).

Središnje diskusije se vode oko svrsishodnog postavljanja zadataka radnim grupama koje ce definirati vizije pozitivnih doprinosa JDF-a. CIP4 traži novu “sivu masu”, pionire grafickog inžinjerstva koji koji ce razvijati ekspertna znanja i koji ce biti nosioci vizije o sutrašnjim tehnologijama. Treba stvoriti internacionalnu “radnu atmosferu” oko definiranja izgleda buduce tiskare. Razvoj, koji “stvarno odgovara potrebama” uspješne graficke proizvodnje. Medu starijim kolegama postoji strah od digitalnog tiskarstva jer se ne zna ishod ove borbe integriranja stare i nove tehnologije.

Sadašnje radne grupe nude razlicite diskusije i ima nekoliko koncepta o davanju izvještaja. Ovdje se nudi dodatak i razrada istraživackih naslova:
- tiskarski hardver (ukljucuje pripremu, tisak i doradu)
- informaticki hardver
- e-poslovanje
- razvoj standarda unutar CIP4
- optimaliziranje iskorištenja tiskarske opreme
- novinski tisak, e-novine, PDF novine
- digitalno tiskarstvo
- nakladništvo revijalnog tiska i oglasa
- materijali, s naglaskom na razvoj novih bojila
- završne, doradne operacije, pakiranje i etiketiranje
- organiziranje korisnickih interesa
- tisak s varijabilnim podacima
- tisak - Web/rotacija
- color management šesterobojne separacije,
- neuredivanje grafickog zapisa za bilo koji nezavisni medijski prikaz,
- ekspertna, specificna graficka proizvodnja

Radne grupe postavljaju se kao medunarodne ekspertne skupine ali koje ukljucuju korisnicko iskustvo i potrebe sadašnjosti. Radne grupe okupljaju se oko opce CIP4 ideje sa svrhom razmjene znanja o novim dostignucima kako bi opimalno kreirale svoje zakljucke. Korisnici imaju svoj eksperti sustav, svoja specificna znanja i zahtjeve. Tržište se ne mijenja tako brzo kao što se mijenja primjena komunikacijskih metoda i informatike u tiskarstvu. CIP4 nastoji, ne samo dati viziju buduceg tiskarstva nego, povezati sadašnjost i buducnost kontinuiranim prelazima. Naš udio u svim ovim diskusijama je pomoci apsolviranim inžinjerima i voditeljima graficke proizvodnje da budu upoznati sa dolazecim promjenama i spremni u cvrstini odlucivanja o novim investicijama i novom ustrojstvu procesa pripreme, tiska i dorade. Nastojimo da je naše prisustvo o širenje novih dostignuca intenzivno ne samo na medunarodnim skupovima vec i obaveza na domacim: Izdvojimo Zagrebacki (2000.) i Brijunski (2002.) skup o ambalaži cije diskusije se parcijalno mogu naci na web-u. To su i pritisci na nastavnike da svoje radove, knjige i clanke puste u slobodan web dostupan studentima i strucnjacima u prostoru grafickog inžinjerstva. (www.fotosoft.hr , http://free-zg.hinet.hr/kpap/ )
Od svakog ucesnika tiskarstva ocekuje se doprinos u internacionalizaciji CIP4 novosti sa svojim specificnim znanjima a time i ekspertnim prijedlozima. Sa svrhom buducih proširenja JDF-a, korisnickim ukljucivanjem u CIP4 radne grupe doprinosi se proširenju podataka o detaljima cime se znacajno produbljuje koncept PDF-a.
Naše udruživanje u CIP4 pokret otvara mogucnost dostupnosti do zadnje postavljenih i izdiskutiranih saznanja i informacija. Proža nam se uvid u aktualne primjene te se o istom daju kritike i prijedlozi poboljšanja. www.cip4.org/applications/index.html Nadalje, udruživanje omogucuje znacajno djelovanje na razvoj tiskarstva i njegovo ubrzanje. Otvaraju se mogucnosti definiranja virtualnog tiskarstva u svrhu simuliranja i mjerenja odziva svake pojedinacne ideje. To bi bilo znacajno u zaobilaženju lošijih odluka kojima se gube, ne samo novac, vec i vremenski korak u pojedinacnom razvoju grafickih pogona.
Premda se ovdje daje naglasak na širinu koncepta CIP4 pokreta, u svakom se trenutku misli i na pojedinacne specificne proizvodnje koje ne integriraju razlišite tehnologije. Automatizacija radnih procesa svake graficke proizvodnje je nužnost pa se i saznanja opcim postavkama CIP4 mogu primjeniti na pozitivne pomake unutar mikro strukture ekspertne primjene.
Organizacija seminara CIP4 tema
Konsorcij CIP4 angažirao je gotovo sve institute i razvojne centre, posebno u Evropi, za školovanje svake teme graficke industrije. Najagresivnije kompanije su: Fujifilm Electronic Imaging ( www.ffei.co.uk ), Agfa (www.gmicolor.com ), Printcafe Software, Inc. (www.printcafe.com ), Heidelberger Druckmaschinen AG ( www.heidelberg.com ) Best GmbH (www.bestcolor.com ), Wohlenberg ( www.wohlenberg.de ), Graphics Microsystems (www.gmicolor,com ), Fraunhofer IGD ( www.igd.fhg.de/igd-a1 ), Eltromat Polygraph (www.eltromat.de ), Koenig & Bauer AG (www.kba-print.com ). Neposredno sada, nude se aktualne teme: Poboljšanje tijeka rada u pripremnoj fazi; Pokusni otisci i standardizacija colormanagementa u daljinskom upravljanju tiskom; Kontrola i upravljanje uvezom knjige, Vodenje dokumentacijskog informatickog sustava u tiskarskoj produkciji, Sustavni tijek rada u grafickoj pripremi; Automatsko mrežno upravljanje bojom za visoke naklade; Automatika e-mreže u novinskom tisku, Softverski prevodioci za PPF; Boja u tisku i završnim procesima.
Ovakav prijedlog govori da se Konzorcij brine oko organizacije transfera znanja. (Cijena seminara, koji za pojedine teme traju dva ili tri tjedna, je oko 500 eura po danu.)

7. Digitalno tiskarstvo
Racunarska i informaticka tehnologija proširuje tiskarstvo i omogucuje bujanje novih ideja na poslove koji su posve novi a koje staro ustrojstvo tiska nije dozvolilo primjenjivati. Razrada individualiziranog tisk (IP) ce promijeniti tisak mnogih proizvoda kao naprimjer: kataloga, bošura, spijalizirane literature, tisak znanstvene literature posebno u zemljama sa manjim brojem stanovnika. IP ce morati puno raditi na automatizaciji preloma. Sakupljaju se biblioteke uspješnih preloma sa pokušajima uvodenja standarizacije što je pak u suprotnosti sa individualizacijom. Biblioteke pravila preloma se same stvaraju, umnožavaju, modificiraju, traže automatska rješenja kako bi se povecala iskoristivost strojnih i ljudskih resursa. Web pretraživaci nude gotova rješenja prema algoritmima koji su «najuspješniji», koji se traže u zadnje vrijeme, koji su in. Kao moda odjece, nastje i moda individualnog rješenja tiskom.
Diskusija o ndividualiziranom tisku (IP) najprije nas podsjeti na svoju uspješnicu: u izradi dokumenata omogucio je IP da se na njima nade digitalna slika koju je «nemoguce odlijepiti i zamijeniti». Individualizirani tisak je pojava koje je sa Xeikonom, naprimjer, prije deset godina najavila novo poglavlje u «graphic art». Nažalost, tiskari nisu spremni preuzeti takove poslove bez oslonca na kompjuterske programere a koji od tog posla danas još rade «veliku misu». Nova tiskarska poduzeca koja su u potpunosti orjentirana na digitalni tisak, spretnija su u preuzimanju tog posla premda su samo neka sposobna organizirati kompleksne projekte kao, naprimjer, masovne igre na srecu ili B2B katalozi.
Variable Data Printing (VDP) je pojam koji se više susrece u ovom segmntu. Premda se konvencionalne tiskarske kuce imaju VDP samo zato da ne daju usluge individualizacije izvan svoje tiskare ipak su spremne ucestvovati u istraživackim projektima koji imaju pretnziju odgovoriti na pitanja: koje je to tržište za VDP i koje primjene su profitabilne, koja tehnologija je više ili manje ospješna za ciljani zadatak, tko su proizvodaci printera i boja optimalni, kada završava konvencionalni tisak a kada pocinje digitalni sa individualizacijom, kakva je razina citljivosti softverskih instrukcija i njegova jednostavnost u upotrebi.
Individualizirani tisak poistovjecuje se i sa tiskom «na zahtjev» i tiskom u «jednom primjerku» kakav se organizira preko «digitalnog kioska». Ovaj pak zadnji primjer je u sprezi sa internetom gdje se glavnina tiska odvija izvlaceci tiskovinu iz baza podataka: e-novine, e-knjige, e-casopisi. Imat cemo sve veci rast individualnog, pojedinacnog tiska koji dolazi kao naprimjer katalozi iz robnih kuca, proizvodaca skupih proizvoda, a sve to zbog kompjuteriziranog pracenja kupaca. Možemo zbog toga ocekivati osnivanje posebnih agencija koje ce proizvoditi individualizirane novine i dostavljati ih odredenom krajnjem kupcu. Takva mušterija ce se predplatiti na samo osobnu temu kao naprimjer «likovna kritika iz svih dnevnih novina tog dana» jer ga drugo ne zanima. Pojedinci bi se mogli predplatiti na pregled sporta, crne konike, burzovnih izvještaja, politike srdnejg istoka i mnogih drugih tema sa stupnjem širine koja bi se programirala posebno za odredenog covjeka. Dolazi do vremna prepoznavanja «osobe kupca» i prodavaca preko dobro organiziranih rlacionih baza podataka. U tom segmentu se je na vrijeme pojavio XML pokret koji ce omoguciti da se elektronickim putem kranji kupac virtualno dovuce do tiskarskog stroja. Krajnji kupac je dinamicka transakcija o kojoj ce morati voditi brigu svi u lancu uspješnje prodaje, ponude i neposredne proizvodnje. Mnoge teme individualizacije ce se rješavati samo Interntom. Industrija tiskarstva ne smije propustiti šansu i ne osvojiti nova tržišta individualiziranog tiska buduci da je vec udomacila XML tehnologiju u svim razinama – od instrumentalnih podataka iz procesa tiska do najsenzibilnijih dijelova tržišta. XML tehnologij postaje bitni pokretac masovnog prilgodavanja tiskastva suvrmenoj okolini. Infomacijska thnologija dopušta individuama da kroz digitalni tisak kreiraju vlastiti proizvod te im pruža šansu vlastite kreacije.
Digitalno tiskarstvo i novi mediji jako su motivirajuce srdstvo masovnog osmišljanja novog grafickog proizvoda. Tsikarstvo u buducnosti ulazi u nov prostor i nije, kako se mislilo, na zalazu metoda širenja infomacija, vec u ekspanziji sa njraznovrnijim primjenama.
Digitalno tiskarstvo ima najbolji primjer na podrucju tiska na ambalaži kao novost koja nije ni najmanje ugrozila postojece tehnologije. Digitalno tiskarstvo je samo unaprijedilo, upotpunilo neke praznine. S druge strane, digitalno tiskarstvo je centar aktivnosti uspješne automatizacije i najveci pokretac razvoja onih aktivnosti koje provodi CIP4 konzorcij. Sam po sebi, digitalni tisak ukljucuje suvremenu racunarsku prisutnost pa je bilo jednostavno osmisliti razvoj onoga što dolazi pod nazivom JDF.

8. Dopuna diskusije o nekim novijim digitalnim tehnologijama u tisku

Novi patenti prijavljeni su i u inkjet i xerografskoj tehnici. Primjena tih izuma je vec u gotovo svim dijelovima graficke proizvodnje. Prihvacanje digitalnih postupaka pogurano je
- prvo; zbog uvadanja novih mogucnosti svojstvenih racunalnim sustavima,
- drugo; izvedba grafickog proizvoda sa istovjetnim ili bolim rezultatom kakav se postiže postojecim konvencionalnim rješenjima,
- trece; obogacenje konacnog proizvoda integriranim hibridnim postupcima koji ukljucuju rješavanje dizajna sa starim provjerenim tehnikama i dotiskom izvedenim novim digitalnim tehnologijama,
- cetvrto; širina korištenja digitalnih strojeva i eksploatacija istog uredaja za tisak na papiru, ljepenki i tekstilu naprimjer.

Ovdje se pod «digitalna tehnologija u tisku» podrazumijeva šire gledanje:
- prvo; neposredni tisak inkjet tehnikama, suhim i tekucim tonerima, tisak na pocetku procesa proizvodnje, tisak u medufazama, dotisak ili «obilježavanje» na kraju proizvodnog procesa, kompletan tisak samo digitalnim strojevima, usmjeravanja podataka o slikama od racunala do otiska bez intervencije reprofotografskih strucnjaka,
- drugo; programibilno tiskanje u svrhu individualizacije proizvoda kao što su numeracija, kompleksna varijabilnost slikom, potpisom, tiskom informacija izvedenih algoritmom i podacima iz baze podataka,
- trece; uvadanje programibilnog nacina kontrole proizvodnje ciljano namjenskim racunalima i programima od izrade tiskovne forme (Computer To Pplate) do kontrole kvalitete tiska,
- cetvrto; upravljanje proizvodnim (MIS) preocesom racunalima koji ukljucuju graficku cjelovitost tiskarske proizvodnje: pripremu, tisak, doradu, ponudu, narudžbu, isporuku, naplatu i plan obrade kupca za sljedecu poslovno proizvodnu suradnju.
U grafickoj proizvodnji je ostala kritika da je digitalno tiskarstvo tiskarstvo malih naklada (Books On Demand, Digital production Strategies And Cost models – ISBN 1858024676, J. Birken & D. Butler). Nasuprot, prisutni su veliki formati kakovih nema u konvecionalnom tisku, novi sustavi obojenja (C. Wiliams: Printing Ink Technology ISBN 185802 4323) i novi patenti u tiskarstvu (preko 3500 prošle godine uspješno preuzetih: Scitex-inkjet, IBM, Xerox, Indigo, Xeikon, Oce, Heidelberg). Spomenuti proizvodaci i dalje agresivno traže pomoc u razvoju novih tehnologija. Objavljuju nove strojeve koji ce tek biti prikazani na sajmovima: Xerox-ov «Futurecolor» 2003. ili Xaar-ov «R4 serija» 2004. - S. Smyth & J. Bikklenshaw: The Impact of Market and Technology Changes on Publishers and Printers, 2002. ISBN 1858023785. www.piaranet.com ) . Xerox Corp. privodi kraju za široku primjenu novu tehnologiju «blue laser diode» za laserske pisace www.parc.xerox.com/parc-go.html sa novim svojstvima rezolucije, brzina i formata što je slaba tocka laserskog tiska u usporedbi sa ink-jet pisacima.
Pouzdanost je posebno poglavlje u odlucivanju o upotrebljivosti digitalnih tehnologija što prati sve patente koji se moraju dokazati. Dok je za graficku pripremu i oblikovanje ta razvojna faza vec prije deset godina završena, gdje su digitalne tehnike u potpunosti istisnule konvencionalne metode, u tisku se nalazimo na samom pocetku dokazivanja upotrebljivisti novih digitalnih tehnologija.
Industrijska primjena traži stroga ponašanja i siguran postojan tisak. Istraživanja su ponudila patente sa vodenim bojama razradujuci «graficki inkjet color standard». Piezo tehnologija (www.aprion.com) našla je široku primjenu: grafika na papiru, ljepenki, tkanini, dokumentima, drvu za pokucstvo naprimjer, savitljivim i nesavitljivim materijalima, Tisak na arcima i materijalima iz role beskonacnim memorijskim zapisima. Novi uredaji nude sve vece brzine otiskivanja nazivajuci to sa smjelošcu «industrijska primjena». Razvoj brzine najviše ovisi o tehnologiji izbacivanja tinte pa se središnja istraživanja usmjerena u tom smjeru. Gledeano unatrag, ploteri nude udvostrucavanje brzine svakih 17 mjeseci što je vece od razvoja raacunarstva. Paralelno s brzinom otiskivanja pojavljuje se i povecanje širine plotera (najcešce 63 inca), broj glava za tisak, sve veca opticka gustoca, novi veci izbor spot boja. Dolazimo (presmjelo je danas najaviti) u sumrak CMYK separacije boja i prelazimo u šesterobojno i multibojno razdvajanje RGB-a u neku novu tiskarsku skalu. Sve je to zbog novih programskih alata GCR, UCA i UCR metoda koje su u grafickopm inžinjerstvu samo teoretski diskutirane do doba racunarske rezrade piksel grafike.
U svijetu se natjecu mnoge tvrtke koje su izrasle iz proizvodnje skanera za reprofotografiju, digitalnog tiska i konvencionalnog tiska. Na skupovima o novim postupcima primjene digitalnog tiskarstva na ambalaži najavljuju se prikazi novoih proizvoda i prednosti pred konvencionalnim tiskom. Nedavna «Digital Print World Conference, 2002.» u Londonu iznjedrila je kvalitetne diskusije razvoja digitalnog tiska velikih formata. Na nekoliko nacina, prikazali su predavaci nove tehnologije i predstavili patenate cije rezultate ocekujemo kroz tri godine. Glavni protagonisti su MAN Roland sa vlastitim sistemom i razradama nekoliko OEM rješenja te Dainippon Screen sa modelom «TruePress» dosad najvecim formatom u komercijalnoj primjeni.
Najagresivniji na tržištu super velikih formata i brzina, s pravom, je Aprion (dio Scitex-a) (www.aprion.com). U njegovim pokusnim postrojenjima u Natanyu (Izrael) zaposleno je preko stotinu istraživaca sa širokim rasponom strucnosti. Iz razlicitih laboratorija u svijetu stižu informacije o pilot pokusnim rješenjima novih tehnologija koje se ocekuju u primjeni za dvije do tri godine nakon dobro testiranih procedura. U svakom slucaju nastoji se zaobici prigovore koji su s pravom bili na pocetku digitalnog tiskarstva a koji su uzrok slabljenja euforije njene primjene sredinom devedesetih godina prošlog stoljeca. Ocekuje se da ce i znanstvenici i krajni korisnici razviti diskusiju o novim patenatima koji su zastali u svijetu: (skupovi nu Japanu, Americi, Izraelu 2001./2002.) o nanošenju boje s osvrtom na razlijevanje, penetraciju i oštrinu rubova rasterskih elemenata, nadalje; o novim rješenjima glava za izbacivanje tinte te kritikama postojece tehnologije i o razvojnim pravcima poboljšanja stabilnosti otiska. Upravo je vrijeme najžešceg razvoja novih ink-jet tehnologija i napad na kreativno razmišljanje o primjenama.
Stohasticko dizajniranje ili pomak prema zahtjevu «novog tržišta»
Prognoze primjene ovih tehnologija tvrde da ce za osam godina (po meni preskromno), 20% sveg tiska biti samo digitalno. Tu se ne radi o preuzimanju postojeceg tržišta vec o širenju primjene tiskarstva na poglavlja koja se nisu mogla razvijati, kao tisak malih naklada naprimjer. Ako promatramo šire ona podrucja koja integriraju konvencionalni i digitalni tisak, tada se može reci da je digitalno tiskarstvo gruba realnost za koju se treba dobro pripremiti.
Konvencionalno tiskarstvo nije bilo sklono modnim trendovima, unikatnim rješenjima, prilagodljivosti medijskim potrebama. Digitalne tehnike potpuno su omekšale ta pitanja. Prijedlog je «stohasticki dizajn» rješenja gdje svaki proizvod ima svoje individualno rješenje. Bez obzira da li se radi o kutiji, etiketi, modnoj tkanini, plakatu koji se u osnovi tiskaju konvencionalno, individualizacija slikom i crtežom zahtjeva stohasticko programiranje. Prvi korak je primjena fraktala koji su s jedne strane strogo determinirani a u unutarnjoj strukturi stohasticki. Fraktali u individualnoj primjeni imaju karakteristiku masovnosti. Zbog toga se mogu pojaviti tek sada kada su brzine digitalnog tiska (a cija je karakteristika varijabilni tisak) postale znacajne. Svaki dio koji mora biti tvrdo programiran (oblik i velicina grafickog proizvoda, znak firme i proizvoda obavezno dizajnirani podaci naprimjer...) ostaje tokom cijele naklade a posebnost je dodjeljena diskusiji o upravljanim fraktalima. Tu dolazi do potpunog izražaja digitalna tehnika koja, s jedne strane, upravlja tiskom sa novim tehnologijama; suhim i tekucim tonerima, a s druge strane omogucuje razradu beskonacnih dizajnerskih rješenja matematickim metodama racunarske grafike.
Programski graficki jezici, kao naprimjer PostScript, idealna su veza rješavanja oba naslova: tisak i vizualno kreiranje sadržaja.
Programiranje sadržaja na grafickom proizvodu može biti planirano ostalim otisnutim elementima; konvencionalnim tiskom naprimjer, jer ionako je sva reprofotografska priprema u rukama racunarske tehnike. Stohasticka grafika jednako je programibilna i u piksel i u vektorskoj grafici. Dizajneri tržišta koncentriraju se na logiku vizualizacije više nego na rješavanje pojedinacnog rješenja. Sustavno planiranje stohastickog napada na kupca biti ce glavni zadatak sprege tiskara, dizajnera i marketinške agencije. Tiskarstvo se približuje modnoj industriji, što zahtijeva brzu reakciju na zahtjeve tržišta i vecu prilagodljivost sezonskim izdanjima. Brzina digitalnog tiska ce imati važnu ulogu u trenutku zahtjeva za dotiskom dobro prihvacenog proizvoda. Graficko inžinjerstvo ima zadatak objediniti individualnost, tj. umjetnicki svijet sa novim patentima tiskarske tehnologije.
Posebnost oblikovanja s racunarskom grafikom najdojmljivija je kada se aktiviraju znanja fraktalne grafike. Govorimo o onoj vrsti individualizacije gdje je svaki uzorak stvoren inicijalnim sjemenom i algoritmom stohasticke procedure. Veliki formati digitalnog tiska postaju mediji stvaranja neogranicenog broja novih rješenja koji izlaze na tržište samo zato jer su posebni i neponovljivi. Tisak na tkanini, papiru ili drvu imat ce sve više rješenja sa posebnošcu i garancijom unikatnosti. Time ce se zadovoljiti potrošacka želja za vecom raznovrsnošcu.
Digitalni tisak velikih brzina otvorio je nove navike plasmana proizvoda. Napušta se uniformnost i visoke naklade identicnih proizvoda. Tiskarstvo pocinje rješavati potrebu upotrebe kompleksnih boja i holografije, individualizaciju, posebnost, maštovitost, stohasticko ponašanje u dizajnu. Racunala koristimo u svim njegovim ponudama mogucnosti: Kao tiskarski stroj i kao medij za kreativno upravljanje vizuelnim sadržajem tiska. Na grafickom proizvodu otiskujemo «film o proizvodu» otvarajuci slobodu i kreativno ponašanje dizajneru, kupcu, i proizvodacu. Diskusije o “grafickom dizajnu” intenzivne su tokom nastave jer studenti traže oslobadanje od nesuvremenih krutih definicija koje graficki dizajn smještaju na dvodimenziopnalni papirnati medij. Na srecu, brz razvoj primjene racunalne tehnike omogucuje dokazivanje tvrdnji na mnogim mutacijskim primjerima da se graficki dizajn proširio na 3D prikaz u vremenskim – animacijskim izdanjima. Video grafika (koja je bila udaljena od tiskare zbog drugacijeg memorijskog sustava) ruši stare definicije. Došlo je vrijeme da se iz 3D pokreta može izabrati situacija za “staticki tisak” cime su otvoreni novi alati dizajniranja. Nove metode kompresije i renderiranja ponudile su smjelo ponašanje dizajnera koji u realnom vremenu oblikuju svoj proizvod i za tisak i za video. Nadolazece brzine racunala dozvoljavaju tvrdnje da se 3D i 2D animacija stapa u jedinstven graficki sustav koji ce rezultirati kao dinamicka publikacija. Internetom se informacija nudi da bude videna, sacuvana, visoke naklade, otisnuta, editirana, animirana, ozvucena. Moramo se nadati da ce u bližoj buducnosti e-knjiga biti 3D izvedbe sa zvukom pa se knjiga bude slušala gledajuci spikera a ne citala sa ekrana racunala.
Digitalno tiskarstvo u primjeni traži povitljivost tiskarskih kuca i brzi odgovor na zahtjeve tržišta. Nije zato novost da digitalni tiskarski stroj prihvaca racunala, alate i programe najraznovrsnijih proizvodaca te da isti memorijski zapis iscrtava na dosad nezamislivim medijima: papir, ljepenka, drvo, tkanina, video, film i televizija. Bila je nezamisliva diskusija o standaardizaciji graficke pripreme onih rješenja koje ce se realizirati na razlicitim medijima. Tek samo 2% sadašnje graficke pripreme završava u PDF formatu koji je strogi put za primjenu ozbiljnje tiskarske forme gdje iz sirovog RGB bojnog sustava preskacemo u tisak kako konvencionalni, tako i digitalni. Separacija boja za tisak dodijeljuje se racunarski upravljanim tiskarskim strojevima što vodi prema novim definicijama u korištenju tiskarskih boja i rastriranja te “sumraku” CMYK cetverobojnog tiskarstva.

9. Literatura je data tokom izlaganja sa web adresama.

Teme i pitanja grafickog inžinjerstva su u najžešcem razvoju. Postavlja se pitanje svrhovitosti tiskanja udžbenika graficke struke jer zastarjevanje nas dovodi u situaciju da ne smijemo trošiti dragocijeno vrijeme ucenja na povijesne cinjenice. “Sve što se objavi tiskarskim tehnikama vec je zastarjelo”. Kako se radi o novim aktivnostima i procesima u tiskarstvu, ne preporucuje se tiskani materijal objavljen u casopisima ili zbornicima jer se do istih, u vecini slucajeva ažuriranih, može doci preko interneta. Ipak, preporucujemo novo izašlu publikaciju: “Handbook of Print Media” , Springer, ISBN 3-540-67326-1, 1207 p, 1276 ilustracija, 92 tablice, 2001. New York. Knjiga je i u elektronickom izdanju. Svakako se trebaju konzultirati nove knjige (2002.) pod naslovom “Future of European Printing” i “Future of Active Packaging” o kojojima su detaljni podaci na www.piranet.com . Gore spomenute www stranice imaju daljne putove i veze ka mnogim specificnim pitanjima.

Vilko Žiljak

U Zagrebu, srpanj, 2002.
.